Totan d.o.o.

subota, 02.12.2006.

Drvo život znači…

Ka šta možete misliti iz naslova neću ja vode govoriti o lipom zelenom drvu koje poizvodi kisik, nego o prije svega čvrstom, kvalitetnom drvu koje će dati jedan novi doprinos čoviku…
Mislin na drvene brode, na žalost njih je sve manje lagano nestaju javljaju se plastični, svaka čast njima manje posla oko njih, niti ih triba vaditi na kraj, ali nešto fali kod njih ja bi se usudia reći, duša…
U drveni brod triba uložiti vrimena, truda i šoldi, triba se brinuti o njemu ka o ditetu svom, ima ono nešto šta ga nemože ništa zaminiti. Jer u godinu dana nebrige može od nečeg lipog postati oronula hrpa drva na moru. Donošenjem nekakvog zakona Država bi tribala zaštiti drvenu brodogradnju, dati poticaje, osnovati škole za izučavanje zanata ( a ne samo govoriti o školama a mi je još dan i danas čekamo). I pustiti Europu nek govori svoje, jer zabraniti drvene jedrenjake a umisto njih uvesti željezne znači oduzeti Jadranu nešto šta ga stoljećima krasi, nešto po čemu smo prepoznatljivi, to je ka uzeti školjki biser a nju baciti u more među druge i učiniti je običnom školjkom..
Otok Murter smatra se kolijevkom drvene gradnje brodova, posebice mjesta Murter i Betina. Unatoč apelima da se ne dopusti izumiranje tradicije stare nekoliko stotina godina, drvena brodogradnja i dalje stagnira, a država ne čini ništa da se stanje promijeni nabolje. Jedino nan je ostalo Latinsko Idro da nas posječa kako je bilo pri, da nas posjeti šta je drveni brod značija pri, i koliko toliko čuva od zaborava drvenu brodogradnju. Zato triba što pri se nešto poduzeti kako i to nebi postala samo lipa uspomena sa slik...

- 19:23 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 02.11.2006.

MASLINE

Evo došla je još jedna sezona o maslin, štoviše ove godine u puno manjoj količini (fala Bogu, ovisi kome) nego prošle godine. Izostanak obilnih kiša je vidljiv. Nevaja kad rodu ni lipo ni viditi maslinu ni kad nerodi. Sve više maslin je zapušteno, ljudi jednostavno neće da radu gledaju kako zaraditi šolde na druge načine, jer šta kad obereš sve, di sa ujen posli, a kad zbroiš gnjoj i rad teško se od uja odvoiti za neke male solde. Tako sad većinun judi radu da bi imali za sebe a ostalo zapuštaju, jer triba vrimena i rad da se održavaju. A da ova naša lipa država nešto organizira neki otkup, neke poticaje vratili bi opet jude u maslinike, štoviše iskrčila bi se još ka površina za nova stabla, jer svi znamo šta je maslinovo uje a to i pripoznaju i u Evropi. Mediteranska prehrana, u kojoj maslina i maslinovo uje imaju vrlo značajnu ulogu, oduvik se smatrala jednom od najpravilnijih i najzdravijih tipova prehrane.

Eto već je lito dana, i skoro će zima
Prigiba se zemlji grana, a dice još nima
Zaplakali škoji bili i sunce već blidi
Makina ka vitar cvili, a suza se cidi

Za navik je pape zaspa
Samo želja još je budna
Budit ću ih prije zore
Željo moja uzaludna

Maslina je neobrana
Nima koga da je bere
Prigiba se teška grana
Slomit će se od nevere

- 20:53 - Komentari (2) - Isprintaj - #

utorak, 31.10.2006.

ZEMLJA DIDE MOG

Ka dite čula san,
Još se sićan ka i sad
Riči dide mog:
Upamti zauvik
Da u njima vire ni
Nisu oni ka i mi
I tako dodje dan
Da mi čovik dobro znan
Hoće uzest nju,
Al' mi je ne damo
Jer ona je dio nas
I ostat ćemo tu

Cili život živin tu
Ka u nikom plavom snu,
Jer to je zemlja dide mog
I oca mog
Ja ostajem na njoj

A ona je prilipa
Ka draga divojka
I sva'ko želi nju,
Al' mi je ne damo
Jer ona je dio nas
I ostat ćemo tu

Cili život živin tu…

- 22:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 14.10.2006.

Plaže

Kad gledamo stare slike neke plaže su tako lipe bile, i bilo bi više ljudi nego danas na tkz. modernim plažama. Pod modernim plažama mislin na njihov dodatni sadržaj koji se nalazi na njima. Druga stvar su ne plaže koje nemaju nikakvu prirodnu lipotu pa se od njih pokušava napraviti plaža. Ali zašto, plažu koja ne može lipša biti, sa tin sadržajima uništiti. Taj dodatni sadržaj su kafići, tobogani, štandovi i drugi koji gledaju kako izvući korist za se. Vlasnici kafića da in se da i u moru nasrid plaže bi stavili ki stol. Sve te promine koje se napravu uz more utječu i na cjelokupni eko sustav tog dila obale, tako i na sam izgled plaže. Ako je sve dosad bija pijesak na plaži, kako on odjenan put može nestati, poveća se sam dubina plaže, pojavu se kamenja to znači da više ni kako je bilo pri. A onda još naspu plažu koja je pješčana sa spržinon, a šta reći o tom. Dodatnim sadržajima ne da samo radimo štetu prirodi nego tiramo i turiste snje. Jer u večinskom postotku na ljetovanje dolazu obitelji koje želu svoj mir, a ne da iza njih buči muzika, a šta je još gore znatiželjni pogledi…
Mišljenja san tog da za sve krivi su doseljenici, ali šta me žalosti krivi su i domaći ljudi kojima je važniji profit nego očuvati nešto zbog čega svi znaju za naše misto a to su prirodne lipote…

- 19:16 - Komentari (8) - Isprintaj - #

nedjelja, 08.10.2006.

Latinsko idro – dan od regate

Ka šta san pri napisa regata se približavala, a tako i nervoza rasla. Naravno bez neke pegule ni moglo projti. Ka prvo triba se baciti sidro da bi dobija na brzini u samom startu, e sve je tu bilo dobro dok nismo vidili da nan konop pliva ali mislili mi šta nan smeta to. Kad je raketa opalila i regata pocela sve je islo glatko, među prvima smo startali, idro se napuhalo, uvatili brzinu e kad eto ti vraga, stali. Ma šta sad, koji vrag, kad viču judi sa drugog broda da nan se konop uvatija između statve i timuna. E to je bilo dovojno da nas baci u sredinu poredka ali i tako ubije naš dojam o dobrom startu, ukratko širila se nervoza, i timunjer se uvatija vina.
Zatin na punti od tegine malo smo i u gužvu upali kako no pravilo vridi i tu se naša koji biser ča se javija tako mi isprid njega i ide on u nas, i on se dere da mu se maknemo da je on u prednosti jer je uvatija vitar. A kako je on to sebi zamislija da se mi maknemo ako nemamo vitar u idru znači da stoimo, ali šta ćeš uvik takvih bilo i biće. Da se vratin na nas opet, i sve dobro dali se mi uz puntu i izbjegli gužvu. Gledamo mi sprida samo jedan isprid nas sa platnenin idron, a bilo bi boje da smo gledali di ćemo se okrenuti. Mi smo mislili cilo vrime oko svetionika. Tako smo pitali jednu gajetu kako tamo stoju stvari, a ni nama da veslo koristimo a sta je tu uopce upitno. Kako smo se mi dali vise gornije od svetinonika tek nekih stotinjak metri pri, vidili da tamo stoji bova za okret, to jest to bi se tribalo podrazumjevati da bova stoji ali u vom slucaju bija je to bokobran, i to aj da je neki veći nego i za kaić bi bija mali. E daje mo se mi dolinije kad, vi šta su se okrenuli pri nas viču da imaju prednost a taman idemo u njih, i mi opet gornije, i to je bilo dovojno da svetionik ostane sa naše live bande, a okret je sa naše desne bande. Oko okreta neću u detaje samo znan da smo zbog njega izgubili dosta mist. Kad smo išli nazad za Murter bili smo večinon svi dobro raspoloženi, tu smo imali prvi pravi okršaj jedno po ure smo livo-desno-naprid-nazad sa jednun gajetun i kad je doša vitar u orac, platneno idro naprema modernom nije imalo neku šansu. Taj dio između Tegine, Vinika i Gradine moralo se na cik-cak prolaziti, e sad tu se nismo složili jesmo imali sriče kad smo prolazili taj dio, jer smo tu ostvarili i par mista vise, ili je to znanje našeg timunjera. E, ja ću reći ipak znanje sa malo sriće ( to svakom uvik triba). Šta je da je bilo mi smo utrku završili na vrime, došli smo pri 18 sati, za nas više nego uspjeh za prvi put, sa spoznajom da je i drugi cilj ostvaren da je Balara daleko, daleko iza nas osta, večer je tek počela…

- 19:32 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Prošek, lijek narodne medicine

Dok se grožđe za stolna vina bere, čim je dozrelo i s još puno vlage, grožđe namijenjeno za desertna vina ostavlja se na panju dok prezori i počnu se stvarati suvice, pa i nakon toga još se suše prije tiještenja. Od svih desertnih prirodnih vina naših krajeva najpoznatiji je prošek, proizveden fermentacijom koncentriranog mošta od presušenih bobica najkvalitetnijih sorti grožđa.
Dalmatinska desertna vina u prošlosti su bila glasovita i tražena širom svijeta. Tako je istaknuti stručnjak za vinarstvo A. Babo, ravnatelj Vinogradarsko-voćarskog učilišta u Klosterneuburgu još 1866. dao mišljenje da među crnim dalmatinskim desertnim vinima ima odličnih tipova koji su potpuno jednaki glasovitom roussilonu.
Najprije se odabere najbolje grožđe i bobice ostave na lozi dok se dobro ne prosuše. Nakon branja grožđe se zna rasuti po raznim površinama i ponovo sušiti na sunčevoj toplini. Osušeno se grožđe gnječi i preša kako bi dao mošt izuzetne slasti sa 28 i više ostatka šećera što provre u alkohol jačine od 15 do 16 vol. postotaka. Prošek ovako pripremljen oduvijek je u Dalmaciji bio posebno cijenjen pa se najčešće radio za vlastite potrebe i čuvao za čašćenje gostiju. Prošek je naime bio cijenjeni napitak narodne medicine za oporavak bolesnika te za okrjepu malokrvnih i starijih osoba, posebno za rodilje i druge kojima treba vratiti snagu.

Evo i jedan recept:
Prošek žbaćen s jajem poznati je pripravak za vraćanje snage rekonvalescenata i bolesnika. Najprije bi se odvojilo bjelance, a žumance (najčešće 2) miješalo sa šećerom (2 do 3 žlice). Bjelance se žbatilo (tuklo) dok ne bi postalo homogena pjena (do stanja da se može okrenuti tanjur, a da se pjena ne prolije), zatim se sve stavljalo u jednu šalicu i miješalo s decilitrom i pol prošeka.

Na prijelomu stoljeća u Dalmaciji se prošek proizvodio najviše od grožđa sorte maraština, grka, pošipa, muškat ruže, plavac mali, drnekuše, trbljana, ninčuše i drugih. Za pojedina područja (splitsko, omiško, šibensko, kaštelansko i druga) prošek je postao vrijedan trgovački proizvod i značajni izvor prihoda. Dalmatinski prošek je postao glasovita marka koja se tražila u zemlji, ali se izvozi i u mnoge zemlje svijeta.
U nemogućnosti da se zadovolji potreba tržišta uz proizvodnju prošeka na tradicionalni način radio se i s dodatkom vinskog alkohola, vinskog destilata ili koncentriranog mošta. Prilikom donošenja zakonskih propisa koji su trebali regulirati ovu materiju došlo je među stručnjacima do razmimoilaženja o odobrenju načina proizvodnje prošeka. Spor je riješen ozakonjenjem mogućnosti da se prošek priprema na tradicionalni način (alkoholnim vrenjem masulja ili mošta od prosušenog grožđa) ali i sa određenim dodacima.
No, u praksi se išlo i dalje pa su se neki prošeci industrijski spravljaju od običnih vina s dodatkom alkohola i šećera što nema nikakve veze s tradicionalnim dalmatinskim prošekom. Posljednjih godina ponovo se vraća proizvodnja prošeka na tradicionalni način (Bracanović-Luvi, Plenković, Tomić i još neki) te se uz pomoć moderne tehnologije dobiva proizvod izuzetne vrijednosti što daje nade u povrat punog sjaja proizvoda.

PROŠEK
Prošek najčešće ima oko 15 % vol. postotka alkohola s oko 100 grama /lit. neprevrelog šećera i više od 40 % g/l ekstrakta. Ima tamnožutu bakrenu boju, punog i bogatog je bukeja, izrazito je sladak i zaokružen. Najbolje se slaže uz kolače, orahe, rogače i lješnjake. Servira se na temperaturi od 14 do 16 Celzijevih stupnjeva.

- 12:29 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 07.10.2006.

Od dopisnika munjenog

Alo ljudi kako ste mi danas? Evo vako sad ću van ja lipo objasniti tri vrlo važna pojma koja morate znati, a to su: slowkrieg, blitzkrieg i multifačka! Prvo da razjasnimo ovo su sve taktike kako da završite sa ženskun, pa lipo pročitajte.
Prvo cemo početi sa slowkrieg-om. To van je judi jedna od prvih taktika koja se razvila.
Prvo muški upozna žensku ka mu se sviđa, ali pošto je nesigurna osoba unda je lipo ide upoznati malo boje jer on računa da će tako lakše dobiti šta želi. Ali unda se dogodi no šta on nije predvidija, oliti ženska o njemu počne misliti ka o prijatelju i on unda vidi da se zajeba i sve propade ka šta je i u većini slučajeva kod ove taktike. Iz voga smo zaključili da se tribamo držati dalje od ve taktike i da je koristite samo u krajnjoj nuždi.

E sad idemo na blitzkrieg. To van se razvilo kad je muški vidija da mu sa slowkrieg-un baš i ne ide. Tu muški također upozna žensku ka mu se sviđa, ali u ovom slučaju on je odlučniji i ide taktikom prisile, on odma ide prvu večer nešto poduzeti. A to van počinje stin da on računa na najboljeg prijatelja tj. alkohol, pa da će se ženka pri opustiti. I sad kad on već vidi da se na malo opustila ubaci pitanje da ocu li iti viditi ima li negdi drugdi štoko tako da se more maknuti iz društva di će je ''lakše uvatiti''. E va se taktika već pokazala puno sigurnijun i ima veći postotak uspjeha nego prva taktika (kako kod koga, naravno), pa je danas ona među omiljenima.

A na kraju nan je ostala multifačka. Već i iz samog imena možete pretpostaviti o čemu se radi. Znači počinjemo stin da muški upozna lipu žensku, a u ovom slučaju dvi ili više ako mu se posrići i po mogućnosti da se ne znaju ali to nije nužno. Unda on lipo pomalo kroz večer priča sa svakun, tj. faćka sve i procjenjuje skun će lakše završiti. Ova taktika se pokazala isto uspješnom koliko jer od 4-5 jedna mora pasti i bolnom jer muški stvarno najebe kad skuži da ni uspija ni jednu. Ovo je najriskantnija taktika pa ako ne možete prihvatiti posljedice svog čina nemojte ni pokušavati.
Evo to van je judi bilo kratko objašnjenje ovih taktika, ako imate pitanja za mene ili ako želite da o nečemu pišen javite mi se na e-mail munjeni007@net.hr!!!

Sa poštovanjem vaš Munjeni!!!

- 21:35 - Komentari (3) - Isprintaj - #

nedjelja, 01.10.2006.

Latinsko idro - za dušu i tilo

Nema ništa lipše u životu nego zaidriti ka šta su naši stari pri...

- 20:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Latinsko Idro – od ničeg do užitka

Prosli tjedan bija je jedan od najbojih tjedana, ovog lita sigurno. Sve je pocelo sa nas pet i sa jedno odlukon koja se u našin glavam već duže vrime potezala. Tako smo se jednu većer nas troje našlo i rekli da jedne godine moramo početi. I odlučili smo pitati brod, dobili smo odobrenje da ga spremimo, spremimo za našu prvu regatu na latinsko idro. Iako je brod bija odobren niko nije virova da ćemo mi uopće odlučiti poćeti sa nekin radovima, pogotovo ne kad vidimo da na sve fali, jedino šta smo imali bila je gajeta i stari rasušeni jarbul i puno, puno voje.
Ali lagano smo krenuli našli smo lantinu i idro od nekih 6.5 m na brod od 6.5 m i nije baš bilo obečavajuće, ali odluka je stala moramo sudjelovati. Zatin je došlo idro o kojih 7.5 m e to je već bilo nešto. Jedan dan smo izgubili na planiranju, traženju, drugi dan je već bilo drugačije stvari su se pomakle, napravile su se sartije i već smo svi vidili uvećer jarbul kako uspravan. Treći dan tako je i bilo jarbol je staja uspravno i najvažnije čvrsto, i tada su na red došlo sastaviti idro i sve konope koje idu uz njega. Tako je i bilo do kraja dana, uspili smo, lantina je bila na jarbulu. Zadovoljstvo je bilo veliko, znali smo da je doša dan kad ćemo napokon zaidriti ka šta su naši stari pri. Sutra dan ujutro smo radili na još na sitnicama i doša je taj tren, naše prvo pokusno idrenje. Otišli smo malo vanije iako vitar ni baš nešto bija jak počeli smo ići, jedrili smo. U tin trenucima ushičenja zazvonija je mobitel, vijest više nego dobra dobili smo idro i to od 9 i nešto metri, plateno staro ali veće…To je značilo i novi posa produživanje lantine ali i ta prepreka je priskočena i sad smo imali još jedan dan da malo se uvježbamo nije nešto ali koliko toliko. E tu večer je i naš timunjer a i glavni meštar i malo kočnice opustija uz gemišt tj. gemište. Došla je subota bilo je idrenje iz Murtera do Betine a u 4 ure je bila marenda. Vitra je tama nešto bilo i kad smo krenuli lagano oni šta su bili iza nas pritvarali su se u točkice a oni isprid postajali sve to veći i veći, bili smo sritni vidili smo da nije ništa bilo uzalud, pa jebote možemo konkurirati i za prvih pola za nas više nego dovojno. Kad smo došli u Betinu širija se miris pečenog mesa i gemišt se točija. Nakon tog pala je pisma nešto lipše u životu od nog poželiti nemože niko, pisma, brodi poredani, idra kada je vrime stalo… U tom trenutku svatili smo koliko je naš trud bija još veći jer no viditi, doživiti… Kad smo krenuli nazad opet ista stvar ritko ko brži od nas, naravno glavnih konkurenata za prvo misto tu ni ni bilo ali opet bilo je 20-30 brodi.
Nedilja 1.10. 2006 dan za pamćenje ujutro smo malo vježbali da se i malo uštimamo ko će šta raditi. Što se bližila ura od starta to je i nervoza rasla. To je bilo to došlo je to zbog čega smo cili tjedan od 8 do noći bili na na nogama.

- 14:15 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Pink Floyd

Priča o slavnoj londonskoj četvorci započinje 1965. kada su se u prvotnom sastavu okupili Syd Barrett (Roger Keith Barrett) na gitari, Roger Waters (Georg Roger Waters) na basu, Nick Mason (Nicholas Berkeley Mason) za bubnjevima te Rick Wright (Rihard William Wright) za klavijaturama...

Breathe
Breathe, breathe in the air
Dont be afraid to care
Leave but dont leave me
Look around and chose your own ground
For long you live and high you fly
And smiles youll give and tears youll cry
And all you touch and all you see
Is all your life will ever be

Run, rabbit, run
Dig that hole, forget the sun,
And when at last the work is done
Dont sit down, its time to dig another one
For long you live and high you fly
But only if you ride the tide
And balanced on the biggest wave
You race toward an early grave.

Coming back to life

Where were you when I was burned and broken
While the days slipped by from my window watching
Where were you when I was hurt and I was helpless
Because the things you say and the things you do surround me
While you were hanging yourself on someone elses words
Dying to believe in what you heard
I was staring straight into the shining sun

Lost in thought and lost in time
While the seeds of live and the seeds of change were planted

Outside the rain fell dark and slow
While I pondered on this dangerous but
I took a heavenly ride through one silence
I knew the moment had arrived
For killing the past and coming back to life

I took a heavenly ride trough our silence
I knew the waiting had begin
And headed straight... into the shining sun